Finansije i Osiguranje - Hrvatska

U mjesec dana oročili smo milijardu kuna više

Oročena štednja građana iznosila je potkraj veljače 128,4 milijarde kuna i bila je viša za milijardu kuna nego na kraju siječnja ove godine, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

U usporedbi s krajem prošlogodišnje veljače, oročena štednja građana porasla je za 6,7 milijardi kuna.

Ukupni depoziti na žiroračunima i tekućim računima na kraju veljače iznosili su 35,5 milijardi kuna, a ukupni štedni depoziti 25,8 milijardi. Ukupni depoziti kod banaka u tom su razdoblju bili na razini 283 milijarde kuna, dok su krajem siječnja bili za oko pola milijarde kuna viši.

Početkom ove godine neke su banke odlučile podići kamatne stope na oročenu štednju građana, što je zasigurno djelomice privuklo nove štediše i utjecalo na porast oročenih štednih uloga. Tada su se mnogi upitali hoće li uslijediti i povećanje kamata na kredite jer se rijetko događa da pasivne kamate rastu bez proporcionalnog porasta kamata na kreditne plasmane. No, vrijeme će pokazati hoće li kamatne stope na kredite stagnirati ili će doći do promjena.

Analitičari su potkraj prošle godine isticali kako je na slabiji godišnji rast depozita stanovništva lani utjecala činjenica da su kućanstva imala manje raspoloživog dohotka za štednju, ali i niže kamate na oročene depozite koje su bile dogovorene tijekom 2010. godine. Tako je 2010. godine štednja stanovništva povećana za 11,4 milijarde kuna (8 posto rasta), od čega se 5,9 milijardi odnosilo na nove depozite (4,2 posto rasta). Na ostvareno povećanje štednje osjetno je utjecalo smanjenje prinosa na alternativna kratkoročna ulaganja, što je destimuliralo nova ulaganja u novčane fondove. Ozbiljna alternativa oročenoj štednji po prinosima bila su tek ulaganja u obvezničke fondove.

Neki ekonomisti pak u ovoj godini očekuju nastavak rasta oročenih depozita stanovništva, no ipak nešto slabijom dinamikom nego lani. Razloge tome vide ponajprije u činjenici da se ove godine može očekivati daljnje smanjenje razine zaposlenosti i realni pad neto plaća, što će građanima suziti prostor za štednju. S druge strane, rast depozita trebao bi biti potpomognut i posljednjim aktivnostima poslovnih banaka da dodatno pojačaju svoju depozitnu bazu, pa i kroz povećanje kamatnih stopa na depozite.

U dugoročnijim prognozama ističe se pak da će se realni prinosi na štednju u bankama u Hrvatskoj dugoročno dodatno smanjivati, nakon ulaska u EU, a povećat će se ponuda alternativnog financijskog ulaganja. Veći prinosi na ulaganja odražavat će i viši stupanj rizika, no s odmakom od krize smanjivat će se averzija građana prema riziku.